– KARAKTERISTIKE PREKRŠAJNOG POSTUPKA KOJI SE VODI PREMA STRANCIMA –
Da li su strani državljani u istom položaju kao i državljani Republike Srbije?
Sva osnovna načela prekršajnog postupka, načelo zakonitosti, utvrđivanja materijalne istine, hitnosti i upotrebe jezika, primenjuju se u prekršajnom postupku u kom su okrivljeni stranci, odnosno lica koja nemaju državljanstvo Republike Srbije.
Privođenje osumnjičenog za izvršenje prekršaja pre pokretanja postupka
Specifičnost prekršajnog postupka u kome se kao okrivljeni pojavljuju stranci jeste hitnost takvog postupka, zbog bojazni da će stranac napustiti Republiku Srbiju i time izbeći prekršajnu odgovornost. Odredbom člana 190. Zakona o prekršajima propisan je institut privođenja osumnjičenog za izvršenje prekršaja pre pokretanja postupka.
Ovu meru izvršavaju ovlašćeni policijski službenici i to bez naredbe sudije i bez prethodnog pisanog poziva. Privođenje osumnjičenog mora se izvršiti bez odlaganja,a učinilac se odovodi dežurnom sudiji.
U kojim slučajevima se može primeniti institut privođenja osumnjičenog za izvršenje prekršaja?
Ovlašćeni policijski službenici mogu privesti lice zatečeno u vršenju pre-
kršaja u sledećim slučajevima:
1. ako se identitet tog lica ne može utvrditi ili postoji potreba provere identiteta,
2. ako nema prebivalište ili boravište,
3. ako odlaskom u inostranstvo može izbeći odgovornost za prekršaj, a u pitanju su prekršaji za koje se ne može izdati prekršajni nalog
4. ako se dovođenjem sprečava u nastavljanju izvršenja prekršaja.
U slučajevima privođenja stranaca, dosadašnje iskustvo pokazuje da je moguće utvrditi ispunjenost bilo kog od ova četiri uslova, pa često stranci uopšte nemaju bilo kakvu ličnu ispravu na osnovu koje bi se mogao utvrditi njihov identitet, po prirodi stvari u Srbiji nemaju ni prebivalište ni boravište, samim činom odlaska u inostranstvo zasigurno mogu izbeći odgovornost za prekršaj, a privođenje ih sprečava u izvršenju prekršaja.
Kada je policija ovlašćena da zadrži stranca?
Ako je učinilac prekršaja zatečen u vršenju prekršaja i ne može se odmah privesti sudiji, a postoje osnovi sumnje da će pobeći ili opasnost da će neposredno nastaviti sa vršenjem prekršaja, ovlašćeni policijski službenik može učinioca zadržati najduže 24 časa.
Savet advokata: U ovakvoj situaciji, ovlašćeni policijski službenik dužan je da bez odlaganja o zadržavanju obavesti lice po izboru zadržanog lica (što je u većini slučajeva izabrani branilac), kao i diplomatsko konzularnog predstavnika države čiji je državljanin zadržan, odnosno predstavnika odgovarajuće međunarodne organizacije ako je zadržano lice izbeglica ili lice bez državljanstva.
Izvršenje presude u prekršajnom postupku pre odluke o žalbi okrivljenog
Opšte je pravilo da se osuđujuća presuda doneta u prekršajnom postupku izvršava kad postane pravosnažna.
Kada se presuda kojom je utvrđena prekršajna odgovornost stranca može izvršiti?
Od osnovnog pravila da se izvršiti može samo pravosnažna presuda, Zakon o prekršajima u članu 308. dozvoljava izvršenje presude i pre njene pravosnažnosti i to u slučajevima ako okrivljeni ne može da dokaže svoj identitet ili nema prebivalište, ili ne živi na adresi na kojoj je prijavljen, ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka,a sud nađe da postoji osnovana sumnja da će okrivljeni osujetiti izvršenje izrečene kazne.
Imajući u vidu da su stranci lica koja, po prirodi stvari, nemaju prebivalište, a najčešće ni boravište u Republici Srbiji, osnovi sumnje da bi mogli izbeći odgovornost za prekršaj proizilaze već iz činjenice njihovog odlaska u inostranstvo, te se osuđujuća presuda odmah izvršava.
U kojim rokovima se odlučuje o žalbi?
U slučaju da okrivljeni izjavi žalbu protiv presude kojom je određeno izvršenje presude pre njene pravosnažnosti, sud je dužan da žalbu sa spisom predmeta dostavi drugostepenom prekršajnom sudu u roku od 24 časa, računajući od časa kada je žalbu primio, dok je istovremeno drugostepeni prekršajni sud dužan da o žalbi odluči i svoju presudu dostavi prvostepenom sudu u roku od 48 časova računajući od časa prijema spisa predmeta.
Upotreba jezika stranog državljanina u prekršajnom postupku
Okrivljeni ima pravo da u svim fazama prekršajnog postupka upotrebljava svoj jezik, a ako se postupak ne vodi na jeziku lica koje učestvuje u prekršajnom postpku, mora se obezbediti usmeno prevođenje iskaza, ali i isprava i drugih pisanihdokaza.
Savet advokata: U zapisniku o saslušanju okrivljenog se mora konstatovati da je okrivljeni poučen o pravu na upotrebu jezika, što je, u slučaju propuštanja, bitna povreda odredaba prekršajnog postupka i razlog za ukidanje prvostepene odluke.
